U sklopu programa popularizacije indologije i azijskih studija općenito započeli smo u suradnji s Hrvatskim filološkim društvom program “Indolozi u pubu” koji se održava u kavani “Darling & Shegrts” na zagrebačkim Ravnicama (Radauševa 9, plato između zgrada)

Raspoered izlaganja i datumi:

23. 10. u 19 sati
Dr. sc. Goran Kardaš

Buddhizam i suvremena fizika

31. 10. u 19. sati
Dr. sc. Višnja Grabovac

Pripovijedanjem do nirvane – čemu nas uče pripovijesti o prijašnjim rođenjima Gotame Buddhe?

14. 11. u 19 sati
Dr. sc. Ivan Andrijanić

Baburova džamija ili Rāmin hram: kako je spor u Ayodhyi promijenio Indiju

21. 11. u 19 sati
Mr. sc. Krešimir Krnic

Superjunak Hanuman: između ljudi i bogova

28. 11. u 19 sati
Dr. sc. Ivana Buljan

Ne želim biti tvoj pas. Daoističko razumijevanje životinja

U Poznańu i Poljskoj održana je četrnaesta konferencija MESIC (Middle European Student Indology Conference). Na ovoj konferenciji koja se u godišnjem ritmu održava naizmjence na tri sveučilišta – u Zagrebu, Poznańu i Wrocławu – ovje je godine sudjelovalo 11 studenata s Katedre za indologiju našeg Odsjeka za azijske studije u pratnji dvoje nastavnika. Na konferenciji su sudjelovali i održali izlaganja Sergej Ivković, Ivana Delić, Karla Barišić, Sara Lončarić, Sven Jozić, Klaudio Krstić, Karmela Kolarić i Ema Krajinović, a kao slušačice sudjelovale su Laura Hanzen, Dora Bičanić i Lea Žampera. U pratnji studenata bili su nastavnici mr. sc. Krešimir Krnic i dr. sc. Meenu Krishna. I bilo je lijepo za nas iz Zagreba biti u publici na ovom izdanju MESIC-a. Naši su se studenti svi odreda pokazali izvrsnima i dostojno predstavili naš Odsjek i Katedru.

Student četvrte godine Sergej Ivković odžao je promišljeno i nadahnuto predavanje o filmskoj obradi klasične Premćandove priče Šahisti (Śatarañj ke khilāṛī) pokazavši kojim se filmskim sredstvima redatelj Satyajit Rai koristio kako bi u novom mediju dodao novu dinemziju i inače sjajnom književnom predlošku.

Doktorandica Ivana Delić u svojem je izlaganju Viaggio all Indie Orientali upoznala sudionike s likom i djelom Ivana Filipa Vezdina, a osobito s njegovim putopisom u kojemu iznosi mnoge do tada nepoznate činjenice o Indiji, a koji Ivana i prevodi u sklopu svoje doktorske disertacije. Od zanimljivijih detalja iz diskusije nakon izlaganja spomenimo raspravu o načelima prevođenja starih tekstova koji u sebi uključuju citate iz drugih jezika.

Student treće godine Sven Jozić u svojem izlaganju The Chinese Theory of the Mutual Relationship Between Heaven and Earth nadahnuto je govorio o učenjima starih kineskih učitelja o odnosu čovjeka i prirode, polazeći od komparativnih istraživanja velikog japanskog filozofa Hajime Nakamure i istražujući veze promatranih učenja s indijskim buddhizmom. Izlaganjem protkanim i poetskim elementima potakao je vrlo pozitivne reakcije slušatelja i zanimljivu diskusiju.

Dvije kolegice koje su nedavno diplomirale indologiju, Sara Lončarić i Karla Barišić održale su izlaganje Implications of Employing Indian Workforce in Croatia and an Empirical Exposition of Circumstances Before and After Employment. Bilo je to izlaganje pravi primjer “primijenjene indolgoje”, vrlo otvoren prikaz toga s čime se indolozi mogu susresti kada na tržištu rada počnu surađivati s agencijama koje dovode strane radnike iz Indije. Od svih izlaganja na skupu ovo je potaklo najviše diskusije i razmjene mišljenja i iskustava.

Student druge godine Klaudio Krstić odabrao je intrigantnu temu Tantric Superfascism in Julius Evola’s “Yoga of Power” i na pregledan način upoznao nas s djelom institucionalno manje poznatog i priznatog talijanskog fillozofa krajnje desne političke orijentacije Juliusa Evole koji je svoje ideje velikim dijelom crpio iz indijske tradicije. Unatoč zahtjevnosti teme kolega Krstić je jasno pokazao kako treba izgledati nepristrano akademsko izlaganje i potaknuo niz pitanja iz publike.

Studentica diplomskog studija Karmela Kolarić u svome je izlaganju Yasodharā’s Apadāna dala odličan pregled literature u kojoj se spominje Buddhina pomajka, osobito onog dijela buddhističog kanona u kojemu postoji tekst izričito posvećen Yasodāri i njenim časnim djelima. Osvrćući se i na “autohagiografiju” kao žanr kolegica Kolarić je jasno pokazala kako su se naši studenti sposobni upustiti i u usko specijalizirane teme koje nisu toliko istaknut dio samog studijskog programa.

Konferenciju je završila naša studentica četvrte godine Ema Krajinović izlaganjem Aniconism and the Creation of the Human Image of the Buddha. Objedinjujući u izlaganju svoje znanje iz povijesti umjetnosti i ono iz indoloških, osobito buddhističkih tema, Ema je jasno izložila moguće teorije o skulpturnim i reljefnim prikazima u kojima se Buddha ne prikazuje likom nego nekim simbolom.

Izlaganja svih naših studenata bila su izvrsno pripremljena i jednako dobro izvedena, na sjajnom engleskom i uz primjerenu uporabu tehnike. Hvala svim studentima koji su odlično izlagali pokazujući svoju predanost indološkom radu i istovremeno predstaviviši naš Odsjek i Katedru u najboljem mogućem svjetlu.

MESIC se još jednom pokazao kao vrijedna inicijativa i dobro promišljena platforma za razmjenu iskustava i znanja koja pruža studentima indologije iz više zemalja priliku da zakorače u ozbiljniji akademski život i upute se u teme kojima se bave njihovi kolege s drugih sveučilišta. Sljedeće godine Wrocław, a potom opet Zagreb.

Uz studente koji su izlagali i kolegice Laura Hanzen, Dora Bičanić i Lea Žampera koje su na konferenciji sudjelovale kao slušačice sklopile su vrijedne kontakte s kolegama Poljske, Njemačke i Mađarske.

Kolege sa Sveučilišta Adam Mickiewicz u Poznańu i ovaj su put sjajno organizirali konferenciju i ugostili studente iz Varšave, Wrocława, Budimpešte, Krakova i Zagreba.

S velikom tugom javljamo da je naša draga i dugogodišnja profesorica na Katedri za indologiju Odsjeka za azijske studije, prof.dr. sc. Zdravka Matišić preminula u subotu 13. travnja. 2024. u 80. godini života.

Profesorica Zdravka Matišić rođena je u Travniku, BiH, 1944 godine. Cijeli svoj radni vijek provela je na Katedri za indologiju na Odsjeku za orijentalne studije i hungarologiju (kasnije Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije i od nedavno Odsjek za azijske studije) na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Bavila se prevođenjem sa sanskrta (Pañcatantra, 1980), sanskrtskom književnošću i novoindijskim književnostima, sociolingvistikom, te lingvističkim i gramatičkim ustrojem hindskoga jezika, čemu je posvećena i njezina knjiga Elementi hindske gramatike (1996, drugo, prošireno, izdanje 2021), jedini priručnik za hindski na hrvatskome. Istraživala je i povijest orijentalistike, osobito doprinose hrvatskih misionara u Indiji (Indije i Tibet Nikole Ratkaja, s M. Križmanom, 2002; Radost, strah, predanost: prilozi za biografiju Ivana Filipa Vesdina, 2007).

Posljednji ispraćaj profesorice Zdravke Matišić bit će na Mirogoju (krematorij) u četvrtak, 18. travnja 2024 u 13 i 20 sati.