Filozofski fakultet
Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije

Syllabus
Naziv kolegija: Uvod u indijsku filozofiju

Nastavnik: Mislav Ježić

ECTS: 3 boda

Jezik: hrvatski (ako se pokaže potreba, engleski ili drugi)

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezatni za studente indologije 3. godine; za studente drugih studija: izborni

Oblik nastave: predavanja

Uvjeti za upis kolegija: a) za studente indologije 3. godine: Temelji indijske civilizacije, Indijski potkontinent u povijesnoj perspektivi, Elementi sanskrtske gramatike, sanskrtski seminari 1 i 2; b) za ostale studente koji uzmu kolegij kao izborni: nema.

Cilj kolegija: Upoznavanje s indijskom misaonošću i filozofijom kao jednom od najbogatijih i najrazvijenijih filozofskih tradicija u svijetu.

Uloga kolegija u ukupnome curriculu: Indijska filozofija predstavlja jedan od najbitnijih vidova indijske duhovne kulture bez kojega bi studij bio nepotpun.

Korištene metode: Predavanja, čitanje izabranih  odlomaka u prijevodu nastavnika, rasprava, mogući seminarski radovi.

Sadržaj kolegija: Uvod u najstarije izvore za indijsku filozofiju: Vede i upanišadi. U pretpostavke buddhističke i jinističke filozofije. U kasnije klasične sustave buddhističke i brahmanističke filozofije. U skolastičke sustave indijske filozofije i teologije. U neohinduističku filozofiju.

Plan rada po tjednima:

1.-2. tjedan: Uvod. Pojam filozofije u Indiji. Narav izvora za povijest filozofije. Razdoblja povijesti indijske filozofije.

3.-5. tjedan: Vrijeme, mjesto kristalizacije i ustroj korpusa Veda. Početci indijske misaonosti u vedskim zbirkama. Primjeri. Upaniṣadi prvih triju Veda: Aitareya, Chāndogya, Bṛhadāraṇyaka. Veliki učitelji: Uddālaka Āruṇi, Yājṅavalkya Vājasaneya. Uzorci tekstova. Temeljni pojmovi: prajāpati, ātman, brahman, sat, prāṇa, prajñā, bhūta, karman i dr.

6.-8. tjedan: Pretpostavke buddhističke i jinističke filozofije. Mjesto, vrijeme i povijesne prilike. Buddhine četiri plemenite istine, osmerostruki put: etika, spoznaja i zadubljenje; pet «debala prianjanja», uzročnost: lanac zavisnoga nastajanja; logika: četiri vrste sudova. Osnovni pojmovi: saṃsāra, nirvāṇa, dharma, saṃskāra, vijñāna, prajñā, śīla, dhyāna i dr. Uzorci tekstova. Jinističke kategorije jīva i ajīva i njihova peterostruka dioba, poimanje karmana i oslobođenja, kozmologija, etika, logika: sedam vrsta sudova, eshatologija.

9. tjedan: Filozofija u sanskrtskim epovima, dharmaśāstrama i purāṇama. Bhagavadgītā: jñāna, karmayoga i bhakti. Uzorci tekstova.

10.-11. tjedan: Filozofske škole starijega buddhizma: theravāda i sarvastivāda: vaibhāṣika i sautrāntika. Različite podjele saṃskṛta-dharma i asaṃskṛtadharma. Filozofske škole mlađega buddhizma: madhyamaka i yogācāra. Uzorci tekstova filozofa Nāgarjune i Vasubandhua. Razine spoznaje, vjernost izvornoj buddhističkoj nauci i inovacije. Osnovni pojmovi madhyamaka: śūnya, dharma, prasaṅga, ucchedavāda i śāśvatavāda, upadāna i nirvāṇa i dr. Osnovni pojmovi yogacāra: podjela dharma, saṃskāre, osam citta, ālayavijñāna, yoga, cittamātra,  tathatā i dr. Zrela sinteza buddhističke filozofije.

12.-14. tjedan: Brahmanističke filozofske škole: nyāya i vaiśeṣika, sāṃkhya i yoga. Vedska renesansa: pūrvamīmāṃsā i uttaramīmāṃsā ili vedānta. Osnovni pojmovi svih škola. Okosnice sustava pojedinih darśana: gnoseologija, ontologija, logika, etika, eshatologija. Grane vedānte i veliki mislioci: Śaṃkara, Rāmānuja, Madhva.

15. tjedan: Pogled na tantričku filozofiju u śivizmu: kašmirski śivizam i Abhinavagupta, južnjačka śaiva siddhānta. Neohinduistička i suvremena indijska filozofija. Zaključna razmatranja o prinosima i izazovima indijske filozofske tradicije.

Literatura:

Obvezatna

Za kolegij iz filozofije treba pročitati dva priručnika:

Mahadevan, T. M. P. (1974.), Invitation to Indian Philosophy, New Delhi.

Hiriyanna, M. (1917.), Outlines of Indian Philosophy, London. Hrv. prijev. 1980.: Osnove indijske filozofije, Zagreb.

Glasenapp, Helmuth von (1949.), Die Philosophie der Inder, Stuttgart.

Tucci, Giuseppe (1977.), Storia della filosofia indiana, Bari. Srp. prijev. 1982.: Istorija indijske filozofije, Beograd.

Dopunska

Veljačić, Čedomil (1958.), Filozofija istočnih naroda I. Indijska filozofija i odabrani tekstovi, Zagreb.

Veljačić, Čedomil (1978.), Razmeđa azijskih filozofija I – II, Zagreb.

Iveković, Rada (1981.), Pregled indijske filozofije, Zagreb.

Ježić, Mislav (1999.), Ṛgvedske upanišadi, Zagreb.

Radhakrishnan, Sarvepalli (1923., 1927.), Indian Philosophy I – II, Oxford. Srp. prijev. 1964.: Indijska filozofija I – II, Beograd.

Dasgupta, Surendranath (1922.), A History of Indian Philosophy I – V, Cambridge.

Sinha, Jadunath (^2rev1987.), Indian Philosophy I – III, Delhi.

Leaman, Oliver (ur.) (2001.), Encyclopaedia of Asian Philosophy, London – New York

Način polaganja ispita: usmeni i/ili pismeni.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: odziv i uspješnost studenata, anketa