PROGRAM PREDDIPLOMSKOGA STUDIJA

PREDMETI (ostvaruju se u semestralnim kolegijima, seminarima i vježbama)

1. Indoeuropeistika

ECTS:	4
Jezik:	hrvatski
Trajanje:	2 semestra (dva proseminara)
Status:	obvezni
Oblik nastave:	uvodni proseminar
Uvjeti:	Elementi sanskrtske gramatike, sanskrtski seminari 1 i 2
Ispit:	nema; provjera znanja tijekom nastave, kolokvij i / ili seminarski rad (Ponovna provjera na dijelu završnoga pismenoga i / ili usmenoga ispita iz Sanskrta i indoiranistike)
Opis:	Uvodni pregled podudarnosti među indoeuropskim jezicima na osnovi kojih se rekonstruira praindoeuropska fonologija i morfologija. Osnove rekonstruirane sintakse. Rekonstrukcija formula praindoeuropske književnosti.
Cilj:	Produbljenje znanja o staroindoarijskome (sanskrtu) i početcima književnosti na njem pomoću indoeuropeističkoga okvira. Stjecanje metodoloških i stvarnih predznanja za indoiranistiku.

Osnovna literatura:

Beekes, Robert S. P. (1995.), Comparative Indo-European Linguistics. An Introduction, John Benjamins, Amsterdam – Philadelphia.

Dopunska literatura:

Matasović, Ranko (1997.), Kratka poredbeno-povijesna gramatika latinskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb.

Matasović, Ranko (1996.), A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European Linguistics, Peter Lang, Frankfurt am Main.

2. Indoiranistika

ECTS:	4 (ili 8 ako se dodatno sluša i kao izborni)
Jezik:	hrvatski
Trajanje:	2 semestra (2 seminara, ili 4 ako se predmet dodatno sluša i kao izborni)
Status:	obvezni (proširen i kao izborni)
Oblik nastave:	predavanje i seminar
Uvjeti:	Elementi sanskrtske gramatike, sanskrtski seminari 1 i 2
Ispit:	nema; provjera znanja tijekom nastave, kolokvij i / ili seminarski rad. (Ponovna provjera na dijelu završnoga pismenoga i usmenoga ispita iz Sanskrta i indoiranistike)
Opis:	Uvod u gramatiku staroperzijskoga ili avestičkoga i vježbe na tekstovima. Elementi poredbene indoiranske gramatike. Uvod u staroiransku književnost i kulturu.
Cilj:	Produbljenje znanja o staroindoarijskome (sanskrtu) i početcima književnosti na njem pomoću indoiranističkoga okvira. Povezivanje sanskrtističkih i indoeuropeističkih znanja pomoću indoiranističkih.

Osnovna literatura:

Burrow, T. (1955., ³2001.), The Sanskrit Language, London, ³Delhi.

Chatterji, Suniti Kumar (1969.), Indo-Aryan and Hindi, Calcutta.

Mayrhofer, Manfred (1965.), Sanskrit-Grammatik mit sprachvergleichenden Erläuterungen, Berlin.

Dopunska literatura:

Thumb, Albert – Hauschild, Richard (1959.), Handbuch des Sanskrit, Heidelberg.

Werba, Chlodwig (1997.), Verba Indoarica. Die primären und sekundären Wurzeln der Sanskrit-Sprache, Wien.

Bloch, Jules (1933.), L’ Indo-aryen du Véda aux temps modernes, Paris. Engl. prijev. A. Master (1965.), Indo-Aryan from the Veda to Modern times, Paris.

Brandenstein W. & Mayrhofer M. (1964.), Handbuch des Altpersischen, Wiesbaden.

Kent, Robert G. (1953.), Old Persian, New Haven.

Hoffman, Karl & Forssman, Bernhard (1996.), Avestische Laut- und Flexionslehre, Innsbruck.

Jackson, A. V. Williams (1892.), An Avesta Grammar, Stuttgart.

3. Vedski, sanskrt i prakrti*

ECTS:	4 (+ 6 = 10)
Jezik:	hrvatski
Trajanje:	8 semestara (Elementi sanskrtske gramatike 1 i 2, te seminari)
Status:	obvezni
Oblik nastave:	predavanja, vježbe i seminari
Uvjeti:	Elementi sanskrtske gramatike nemaju uvjeta. (Sanskrtski seminar 1 ima Elemente sanskrtske gramatike za uvjet. Svaki slijedeći sanskrtski seminar od 2 do 6 ima za uvjet prethodne sanskrtske seminare. Vedski seminar i prakrtski seminar imaju za uvjet najmanje sanskrtske seminare 1 i 2. No svi se ti seminari vezuju uz nastavu drugih predmeta: književnosti, religija i filozofije, i u njihovu sklopu donose bodove.)
Ispit:	Elementi sanskrtske gramatike 1 i 2 imaju pismeni i usmeni ispit. (Svaki sanskrtski, vedski i prakrtski seminar polaže se na kolokviju.) (Ponovna provjera na završnom pismenom i usmenom ispitu iz Sanskrta i indoiranistike koji nosi 6 bodova.)
Opis:	1. Elementi sanskrtske gramatike jesu kolegij koji se sastoji od predavanja i vježaba; daje pregled fonologije, morfologije i sintakse sanskrta, te uvježbava znanje prvo na uzorcima rečenica, a zatim na jednostavnijim tekstovima. 2. Sanskrtski seminari uvode u ključna područja sanskrtske književnosti: epske, klasične i stručne, vjerske i filozofske. 3. Vedski seminari uvode u vedski jezik i književnost, a 4. prakrtski u prakrte i književnost na prakrtima. (Sintetsko ovladavanje tim znanjima, kao i osnovama indoiranistike i indoeuropeistike provjerava se na završnom ispitu iz Sanskrta i indoiranistike.)
Cilj:	Ovladavanje sanskrtom, vedskim i nekim od prakrta. Svladavanje gramatike i leksika tih jezika. Uvođenje u književnost, religije i filozofiju na njima.

* Elementi sanskrtske gramatike, seminari i završni ispit, ili Elementi hindske gramatike, seminari i završni ispit

Osnovna literatura:

Stenzler, Adolph Friedrich (1869, ¹⁸1995.), Elementarbuch der Sanskritsprache, Breslau, ¹⁸Berlin – New York. Hrv. prijev. 17. izd. Krešimir Krnic, Sanskrtska početnica, Zagreb.

Macdonell, Arthur Anthony (³1927., pretisci od 1950. do danas), A Sanskrit Grammar for Students, Oxford, Delhi.

Macdonell, Arthur Anthony (1916., pretisci od 1953. do danas), A Vedic Grammar for Students, Oxford, Delhi.

Mayrhofer, Manfred (1951.), Handbuch des Pāli I – II, Heidelberg.

Monier-Williams, Monier (1899., pretisci do danas), A Sanskrit-English Dictionary, Oxford.

Dopunska literatura:

Whitney, William Dwight (²1889., 12^th issue 1971., pretisci do danas), Sanskrit Grammar, Cambridge MA.

Whitney, William Dwight (1885., pretisak 1963. i d.), The Roots, Verb-Forms and Primary Derivatives o the Sanskrit Language, New Haven, Delhi.

Renou, Louis (³1996.), Grammaire sanscrite, Paris.

Morgenroth, Wolfgang (⁵1985.), Lehrbuch des Sanskrit, Leipzig.

Bubenik, Vit (1996.), The Structure and Development of Middle Indo-Aryan Dialects, Delhi.

4. Povijest, kultura i civilizacija**

ECTS:	8
Jezik:	hrvatski
Trajanje:	2 semestra (TIC 1 semestar, IPPP 1 semestar, v. d.)
Status:	obvezni
Oblik nastave:	predavanja
Uvjeti:	Temelji indijske civilizacije i Indijski potkontinent u povijesnoj persprektivi slušaju se na 1. i 2. godini. Predaju se naizmjence, pa ih student sluša prema ponudi u godini u kojoj se upisao na studij. Prvi koji odsluša nema uvjeta, a sam je uvjet onomu koji će se student slušati na 2. godini.
Ispit:	Temelji indijske civilizacije, kao i Indijski potkontinent u povijesnoj perspektivi završuju se usmenim (i/ili pismenim) ispitom. (Ponovna provjera na završnom usmenom (i/ili pismenom) ispitu iz Indijske povijesti, kulture i književnosti)
Opis:	1. Temelji indijske civilizacije uvode u indijsku kulturu i civilizaciju, njene mnogobrojne vidove, u društvo i religije. 2. Indijski potkontinent u povijesnoj perspektivi uvodi u indijsku povijest po razdobljima i regijama.
Cilj:	Upoznati studente s materijalnim, duhovnim i povijesnim pretpostavkama i temeljima indijskih studija. Omogućiti stvarno razumijevanje sadržaja tekstova koji se čitaju u seminarima, kao i praćenje nastave o indijskim književnostima, religijama i filozofiji.

** Predmet se izvodi u dvama kolegijima, Temelji indijske civilizacije i Indijski potkontinent u povijesnoj perspektivi naizmjence tako da ih svi studenti mogu odslušati na prvoj i drugoj godini.

Osnovna literatura:

Basham, A. L. (1954., pretisci do danas), The Wonder that was India. A Survey of the Culture of the Indian Sub-Continent before the Coming of the Muslims, New York.

Smith, Vincent A. (³1958.), The Oxford History of India, Oxford.

Kulke, H. & Rothermund, D. (1968., 1990.), A History of India, London and New York.

Dopunska literatura:

Renou, Louis & Filliozat, Jean (sv. I: 1947., sv. II: 1953., pretisak I – II: 1985.), L’ Inde classique. Manuel des études indiennes, Paris.

Bloomfield, Maurice (1907., 1972.), The Religion of the Veda, Delhi – Varanasi

Zaehner, Robert C. (1966.), Hinduism, London.

Oldenberg, Hermann (¹1877., 1959.), Buddha, sein Leben, seine Lehre, seine Gemeinde, ¹Berlin, Stuttgart.

Ježić, Mislav (1999.), Ŗgvedske upanišadi, Zagreb (Uvod: povijesni i društveni okvir, Obredni okvir)

Hutton, J. N. (1963.), Caste in India, London.

Wheeler, Sir Mortimer (1953.), The Indus Civilization, Cambridge.

Wheeler, Sir Mortimer (1968.), Early India and Pakistan, London.

Erdosy, George (ur.) (1995.), The Indo-Aryans of Ancien South Asia. Language, Material Culture and Ethnicity, Berlin – New York.

Allchin, F. R. (ur.) (1995.), The Archaeology of Early Historic South Asia. The Emergence of Cities and States, Cambridge.

Smith, Vincent A. (¹1924., ⁴1967.), Early History of India, from 600 B.C. to the Muhammadan Conquest, including the invasion of Alexander the Great, Oxford.

Thapar, Romila & Spear, Percival (1965., 1966.), A History of India I – II, Penguin Books, Harmondsworth.

Nilakantha Sastri, K. A. (¹1955., ⁵1977.), A History of South India, Madras.

Rowland, Benjamin (¹1953., ⁶1967.), The Art and Architecture of India, Penguin Books, Harmondsworth.

Glasenapp, Helmuth von (1961.), Die Literaturen Indiens von Ihren Anfängen bis zur Gegenwart, Stuttgart.

Chatterji, Suniti Kumar (1963.), Languages and Literatures of Modern India, Calcutta.

India – Reference Annual, Publications Division, Ministry of Information and Broadcasting, Government of India.

5. Indijske religije

ECTS:	4
Jezik:	hrvatski
Trajanje:	1-2 semestra (IR 1, IR 2)
Status:	IR 1 obvezni (IR 2 izborni), vedski ili prakrtski seminari obvezni, sanskrtski izborni
Oblik nastave:	predavanja i seminari (vedski, sanskrtski ili prakrtski)
Uvjeti:	Temelji indijske civilizacije, Indijski potkontinent u povijesnoj perspektivi, Elementi sanskrtske gramatike, sanskrtski seminari 1 i 2
Ispit:	pismeni i usmeni, te kolokviji iz vedskih ili prakrtskih seminara (Ponovna provjera na dijelu završnoga usmenoga (i/ili pismenoga) ispita iz Indijske povijesti i kulture i književnosti)
Opis:	Uvod u vedsku religiju, u buddhizam – stariji, mahayanski i vajrayanski – u jinizam, u posljevedski brahmanizam – puranski i tantrički – i u mlađa razdoblja hinduizma i sikkhizam. Kao kontekst tim indijskim religijama koje se prikazuju dotiču se i religioznost indske civilizacije, arhajske domorodačke religije, te strane religije donesene u Indiju: parsizam, judaizam, kršćanstvo i islam.
Cilj:	Upoznavanje s religijama koje su bitno oblilježile Indiju i kojih je ona nekoliko velikih dala svijetu. To je i pretpostavka za razumijevanje mnogih sastavnica indijske književnosti i filozofije.

Osnovna literatura:

Ježić, Mislav – Jauk-Pinhak, Milka – Gőnc-Moačanin, Klara (2001.), Istočne religije (Skripta za studente), Zagreb.

Rebić, Adalbert (gl. ur.) (2002.), Opći religijski leksikon, Zagreb.

Ježić, Mislav (1986.), Ŗgvedski himni, Zagreb.

Klostermeier, Klaus K. (²1994.), A Survey of Hinduism, New York.

Schumann, H. Wolfgang (engl. prijev. 1973.), Buddhism. An Outline of Its Teachings and Schools, London.

Bowker, John (hrv. prijev. 1998.), Religije svijeta, Zagreb.

Dopunska literatura:

Gonda, Jan – Bareau, André – Schubring, Walther – Führer-Haimendorf, Christoph von (1962. – 1965. – 1966.), Les religions de l’ Inde I – III, Paris. Njem. izd.: Die Religionen Indiens, Stuttgart.

Glasenapp, Helmuth von (1943.), Die Religionen Indiens, Stuttgart.

Davy, Marie Madeleine (ur.) (hrv. prijev. K. Gőnc-Moačanin i dr.1990.), Enciklopedija mistika I – II, Zagreb.

Brockington, John (1981.), The Sacred Thread. Hinduism in Its Continuity and Diversity, Edinburgh.

Schlingloff, Dieter (1962. – 1963.), Die Religion des Buddhismus: I. Der Heilsweg des Mőnchtums, II: Der Heilsweg für die Welt, Gőschen, Berlin.

Bechert, Heinz & Gombrich, Richard (ur.) (¹1984., 1995.), The World of Buddhism, London.

Gupta, Sanyukta – Hoens, Dirk Jan – Goudriaan, Teun (1979.), Hindu Tantrism, Leiden – Kőln.

6. Indijska filozofija i stručna književnost

ECTS:	4
Jezik:	hrvatski
Trajanje:	1-2 semestra (IFSK 1, IFSK 2)
Status:	IFSK 1 obvezni (IFSK 2 izborni), vedski ili prakrtski seminari obvezni, sanskrtski izborni
Oblik nastave:	predavanja i seminari (vedski, sanskrtski ili prakrtski)
Uvjeti:	Temelji indijske civilizacije, Indijski potkontinent u povijesnoj perspektivi, Elementi sanskrtske gramatike, sanskrtski seminari 1 i 2
Ispit:	pismeni i usmeni te kolokviji iz vedskih ili prakrtskih seminara (Ponovna provjera na dijelu završnoga usmenoga (i/ili pismenoga) ispita iz Indijske povijesti, kulture i književnosti)
Opis:	Uvod u najstarije izvore za indijsku filozofiju: Vede i upanišadi. U buddhističku i jinističku filozofiju. U kasnije klasične sustave buddhističke i brahmanističke filozofije. U skolastičke sustave indijske filozofije i teologije. U neohinduističku filozofiju. U posebnim kolegijima i seminarima nude se uvodi i u druge vidove stručne književnosti, npr. u gramatiku, poetiku, kazališnu teoriju itd.
Cilj:	Upoznavanje s indijskom misaonošću i filozofijom kao jednom od najbogatijih i najrazvijenijih filozofskih tradicija u svijetu. U Indiji samoj ona predstvlja jedan od najbitnijih vidova indijske duhovne kulture bez kojega bi studij bio nepotpun.

Osnovna literatura:

Za kolegij iz filozofije treba pročitati dva priručnika:

Mahadevan, T. M. P. (1974.), Invitation to Indian Philosophy, New Delhi.

Hiriyanna, M. (1917.), Outlines of Indian Philosophy, London. Hrv. prijev. 1980.: Osnove indijske filozofije, Zagreb.

Glasenapp, Helmuth von (1949.), Die Philosophie der Inder, Stuttgart.

Tucci, Giuseppe (1977.), Storia della filosofia indiana, Bari. Srp. prijev. 1982.: Istorija indijske filzofije, Beograd.

Za kolegije iz stručne književnosti preporučuju se priručnici iz niza Grundriss der Indo-Arischen Philologie und Altertumskunde (Strassburg) i History of Indian Literature (Wiesbaden), npr.

Scharfe, Hartmut (1977.), Grammatical Literature, HIL; Wiesbaden.

Dodatna literatura:

Veljačić, Čedomil (1958.), Filozofija istočnih naroda I. Indijska filozofija i odabrani tekstovi, Zagreb.

Veljačić, Čedomil (1978.), Razmeđa azijskih filozofija I – II, Zagreb.

Iveković, Rada (1981.), Pregled indijske filozofije, Zagreb.

Ježić, Mislav (1999.), Ŗgvedske upanišadi, Zagreb.

Radhakrishnan, Sarvepalli (1923., 1927.), Indian Philosophy I – II, Oxford. Srp. prijev. 1964.: Indijska filozofija I – II, Beograd.

Dasgupta, Surendranath (1922.), A History of Indian Philosophy I – V, Cambridge.

Sinha, Jadunath (^2rev1987.), Indian Philosophy I – III, Delhi.

Leaman, Oliver (ur.) (2001.), Encyclopaedia of Asian Philosophy, London – New York

7. Indijske književnosti***

ECTS:	24
Jezik:	hrvatski
Trajanje:	6 semestara
Status:	obvezni
Oblik nastave:	predavanja i seminari (sanskrtski)
Uvjeti:	Za Indijske književnosti uvjet su Temelji indijske civilizacije ili Indijski potkontinent u povijesnoj perpektivi. Indijske književnosti I,1 i 2, II 1 i 2, i III 1 i 2 predaju se redom i studenti počinju sa slušanjem onoga stupnja koji se izvodi kada se upišu na 2. godinu, te nastavljaju sa slijedećima. Za svaki stupanj Indijskih književnosti uvjet su ispiti iz prethodno odslušanih stupnjeva predmeta.
Ispit:	usmeni ili pismeni za svaki stupanj (od šest stupnjeva) predmeta Indijske književnosti; svih šest ispita ukupno, zajedno sa sanskrtskim seminarima, nose 24 boda. (Ponovna provjera na dijelu završnoga usmenoga (i/ili pismenoga) ispita iz Indijske književnosti, povijesti i kulture, i na završnome usmenome (i/ili pismenome) ispitu Hindska književnost)
Opis:	Indijske književnosti I 1 i 2, II 1 i 2, i III 1 i 2 daju pregled stare indijske književnosti – sanskrtske i prakrtske – i novoindijskih književnosti. Uvode u razdoblja i književne rodove, daju pregled auktora i djela. Predmet, uz još neke, postepeno priprema studente za sintetski završni ispit iz Indijske povijesti, kulture i književnosti. Uz taj se predmet vezuju i sanskrtski seminari koji završuju kolokvijima.
Cilj:	Pružiti pregled starih i novih indijskih književnosti studentima da lakše svladavaju seminare i da se lakše snađu u literaturi za završne ispite.

*** Naziv obuhvaća predmete Stara indijska književnost (Kāvya 1: nāṭya; Kāvya 2: śrāvya) i Uvod u novoindoarijske i dravidske književnosti (s osobitim naglaskom na hindskoj književnosti). Ti se književni predmeti predaju tijekom triju godina naizmjence, prvi dvije godine, a drugi treću tako da ih svi studenti mogu odslušati od druge do četvrte godine.

Osnovna literatura:

Katičić, Radoslav (1973.), Stara indijska književnost, Zagreb.

Gőnc-Moačanin, Klara (1996.), Sahŗdaya. Književno putovanje sa srcem u Indiju, Zagreb.

Gőnc-Moačanin, Klara (2002.), Grčka tragedija – indijska nāţya – japanski nō, Zagreb.

Chatterji, Suniti Kumar (1963.), Languages and Literatures of Modern India, Calcutta.

Škreb, Zdenko & Stamać, Ante (1986.), Uvod u književnost, Zagreb.

Dodatna literatura:

Macdonell, Arthur Anthony (1899., pretisak 1976.), A History of Sanskrit Literature, London, Delhi.

Winternitz, Moriz (1908., 1920.; pretisak 1968.), Geschichte der indischen Literatur I – III, Stuttgart.

Keith, Arthur Berriedale (1920. pretisak 1966.), A History of Sanskrit Literature, Oxford.

Konow, Sten (1920.), Das indische Drama, Berlin – Leipzig.

Glasenapp, Helmuth von (1961.), Die Literaturen Indiens von ihren Anfängen bis zur Gegenwart, Stuttgart.

Lienhard, Siegfried (1984.), A Hisotry of Classical Poetry: Sanskrit – Pāli – Prakrit, HIL, Wiesbaden.

Dwivedi, R. A. (1966.), A Critical Survey of Hindi Literature, Delhi.

McGregor, R. S. (1984.), Hindi Literature from its Beginnings in the Nineteenth Century, Wiesbaden.

Gaeffke, P. (1978.), Hindi Literature in the Twentieth Century, Wiesbaden.

Nagendra (1980.), Hindī sāhitya kā itihās, Nayī Dillī.

Zbavitel, D. (1976.), Bengali Literature, Wiesbaden.

Zvelebil, K. V. (1974.), Tamil Literature, Wiesbaden.

Schimmel, Annemarie (1973.), Islamic Literatures of India, Wiesbaden.

Kripalani, K. (1971.), Modern Indian Literature, Tokyo.

Iveković, Rada (1982.), Južna i jugoistočna Azija (Indijska književnost: Najstarije doba, Staro doba, Novije doba) , u: Povijest svjetske književnosti 1, str. 231 – 413, Zagreb.

Članci i prijevodi književnih djela nisu uneseni u popis literature, nastavnik će uputiti studente na njih za svaki pojedini kolegij iz ovoga predmeta tijekom nastave.

8. Hindski jezik i novoindijski jezici*

ECTS:	8 x 3 = 24
Jezik:	hrvatski
Trajanje:	8 semestara
Status:	obvezni
Oblik nastave:	predavanja, vježbe i seminari
Uvjeti:	Elementi hindske gramatike nemaju uvjeta. Hindske jezične vježbe 1 nemaju uvjeta. Svaki viši stupanj Hindskih jezičnih vježaba od 2 do 8 ima ispit iz Elemenata hindske gramatike i ispite iz prethodnih stupnjeva vježaba za uvjet. Hindski seminar 1 ima Elemente hindske gramatike za uvjet. Svaki slijedeći stupanj Hindskih seminara od 2 do 6 ima kolokvije iz prethodno odslušanih Hindskih seminara za uvjet.
Ispit:	Elementi hindske gramatike imaju pismeni i/ili usmeni ispit. Hindske jezične vježbe 1-4 imaju po jedan usmeni i/ili pismeni ispit na kraju godine. Hindski se seminari polažu na kolokvijima. (Ponovna provjera na završnom pismenom i usmenom ispitu iz Hindskoga jezika)
Opis:	1. Elementi hindske gramatike daju pregled hindske fonologije, morfologije i sintakse, i uvježbavaju znanje na uzorcima jednostavnih tekstova. 2. Hindske jezične vježbe 1-4 jezične su vježbe s lektorom, u načelu izvornim govornikom; služe stupnjevitomu uvježbavanju u govoru i pisanju na hindskome. 3. Hindski seminari praktički uvode u čitanje književnosti na hindskome na izabranim tekstovima i time na konkretnim primjerima na izvorniku dopunjuju nastavu o hindskoj i novoindoarijskim književnostima.
Cilj:	Svladavanje gramatike, leksika, govora, čitanja i pisanja na hindskome jeziku kao živome jeziku s danas najvećim brojem govornika u Indiji. Upoznavanje s književnošću na izabranim tekstovima.

* Elementi sanskrtske gramatike, seminari i završni ispit, ili Elementi hindske gramatike, seminari i završni ispit

Osnovna literatura:

Matišić, Zdravka (1996.), Elementi hindske gramatike, Zagreb.

Hälsig, Margot (1967.), Leitfaden des Hindi, Leipzig.

Pořizka, Vincenc (1972.), Hindština / Hindi Language Course, Praha.

McGregor, R. Stuart (³1995.), Outline of Hindi Grammar, Oxford.

McGregor, R. Stuart (1993., 1997.), Oxford Hindi – English Dictionary, Oxford, Delhi.

Dodatna literatura:

Kelogg, S. H. (¹1865., ⁵1975.), A Grammar of the Hindi Language, London.

Scholberg, H. C. (1940.), Concise Grammar of the Hindi Language, Oxford.

Katenina, T. E. (1963.), Jazyk hindi, Moskva.

Guru, Kāmtāprasād (1965.), Hindī vyākaraņa, Vārāņāsī.

Bender, S. E. (1967.), Hindi Grammar and Reader, Philadelphia.

Jagananāthan, V. R. (1991.), Svayam hindī sīkhẽ, Naī Dillī.

Varmā Brajeśvara & Jagananāthan, V. R. (1973.), Gahan hindī śikṣaṇ, Dillī.

Nespital, Helmut (1989.), Verbal Aspects and Lexical Semantics in Indo-Aryan Languages: The Typology of of Verbal Expression (“Compound Verbs”) and their Relation to Simple Verbs, u: Studien zur Indologie und Iranistik 15, str. 159-196.

Nespital, Helmut (1997.), Dictionary of Hindi Verbs, str. iii – xviii, Allahabad.

Beskrovnyj (ur.) (1972.), Hindi – russkyj slovar’, I – II, Moskva.

Chaturvedi, M. & Tiwari, B. N. (1975.), A Practical Hindi-English Dictionary, Delhi.

9. Povijest indologije i orijentalistike (izborni)

ECTS:	4
Jezik:	hrvatski
Trajanje:	2 semestra (Povijest orijentalistike 1 i Povijest indologije 1)
Status:	izborni
Oblik nastave:	predavanja
Uvjeti:	nema ih. Preporučuje se slušanje u 3. ili 4. godini
Ispit:	usmeni
Opis:	1. Kratak pregled povijesti orijentalistike od početaka do danas. 2. Kratak pregled povijesti indologije.
Cilj:	Upoznavanje s poviješću struke, kulturološkim kontekstom, razdobljima, metodama i problemima.

Osnovna literatura:

Lach, D. F. (1965.), Asia in the Making of Europe I – II, Chicago – London.

Halbfass, Wilhelm (1988.), India and Europe. An Essay in Understanding, New York.

Dodatna literatura:

Schwab, Raymond (1950.), La renaissance orientale, Paris.

Slamnig, Ivan (1968.), Ivan Filip Vesdin (1748.-1806.), pionir evropske indologije i komparativne filologije, Rad JAZU 350, Zagreb.

Jauk-Pinhak, Milka (1984.), Filip Vezdin, De Latini sermonis origine, Živa Antika 34, str. 133-138.

Jauk-Pinhak, Milka (1984.), Some Notes on the Pioneer Indologist Filip Vesdin (Paulinus a Sancto Bartholomaeo), Indologica Taurinensia XII, str. 129.-137.

Bašić, Karmen (1999.), Putnici u Indiju iz naših krajeva, Zagreb.

Križman, Mate & Matišić, Zdravka (2002.), Indije i Tibet Nikole Ratkaja, Zagreb.

10. Izborni predmeti

ECTS:	ukupno za sve izborne predmete koji se moraju upisati 16 (uključujući unutrašnji izborni predmet 9).
Jezik:	hrvatski ili drugi jezik
Trajanje:	ukupno za sve izborne predmete najmanje 6 semestara
Status:	izborni
Oblik nastave:	predavanja (ili seminari)
Uvjeti:	ovisno o predmetu
Ispit:	ovisno o predmetu, u načelu usmeni
Popis:	Preporučuju se predmeti Povijest Istoka, Povijest umjetnosti staroga vijeka, Uvod u opću lingvistiku, Uvod u poredbenu lingvistiku, Teorija književnosti, Grčka književnost, Rimska književnost, Grčka filozofija itd., ili drugi predmeti s Odsjeka, Fakulteta ili Sveučilišta prema vlastitu izboru studenta, ali u dogovoru s Katedrom za indologiju. Na prvoj i drugoj godini preporučuje se najmanje po 1 vanjski izborni predmet, a u 7. i 8. semestru najmanje po jedan unutrašnji izborni predmet.
Cilj:	Interdisciplinarno proširenje studija.

 

11. Zajedničke programske osnove

ECTS:	najmanje 4
Jezik:	strani jezik, hrvatski jezik
Trajanje:	najmanje 2 semestra
Status:	obvezni
Oblik nastave:	predavanja (ili seminari ili vježbe)
Uvjeti:	koje propiše Filozofski fakultet
Ispit:	ovisno o predmetu
Popis:	prema propisima Fakulteta; vjerojatno strani (i hrvatski) jezik
Cilj:	ovisno o predmetu

SEMINARI

(Broj bodova uvršten je pod predmete: 1. Indoiranistika; 2. Indijske književnosti, 3. Indijske religije, 4. Uvod u indijsku filozofiju, 5. Hindski jezik i novoindijski jezici)

1. Indoiranistički seminar 1, 2 (3, 4)

2. Vedski seminar 1, 2

3. Prakrtski seminar 1, 2

4. Sanskrtski seminar 1, 2, 3, 4, 5, 6*****

5. Hindski seminar 1, 2, 3, 4, 5, 6

**** Sanskrtski seminari 1-6 moraju se birati tako da najmanje po dva budu posvećena lijepoj književnosti, pa indijskim religijama, te indijskoj filozofiji ili stručnoj književnosti. Pritom neka najmanje po jedan seminar bude s područja epsko-purāṇsko-dharmaśāstrinske književnosti, te s područja kāvye – lirske, epske ili dramske.

ZAVRŠNI ISPITI I ZAVRŠNI PISMENI RAD

Studenti koji završuju studij kao prvostupnici (s bakalaureatom) moraju položiti sve završne ispite iza 8. semestra.

Studenti koji nastavljaju s diplomskim studijem nakon prvoga stupnja (bakalaureata) mogu upisati diplomski studij pošto polože po jedan završni ispit iz skupina A i B. Preostala dva ispita smiju polagati tijekom pete godine studija.

A1. Hindski jezik (s klauzurom)

ECTS:	4
Ispit:	pismeni i usmeni
Opis:	Hindska gramatika, čitanje teksta, prijevod i razgovor.

A2. Hindska književnost

ECTS:	4
Ispit:	usmeni (i/ili pismeni)
Opis:	Povijest hindske književnosti. Razdoblja, auktori i djela. Povijesni, kulturološki i književni kontekst.
	Onaj ispit od prvih dvaju koji se drugi polaže ima za uvjet kokokvije svih hindskih seminara i sve Hindske jezične vježbe.

B1. Sanskrt i indoiranistika

ECTS:	6
Ispit:	pismeni i usmeni
Opis:	Jezični ustroj staroindoarijskoga (vedskoga i sanskrta) i vladanje jezikom na tekstovima, poredbena indoiranistička lingvistika (s osnovama avestičkoga i staroperzijskoga), poredbena indoeuropska lingvistika.

B2. Indijska povijest, kultura i književnosti

ECTS:	6
Ispit:	usmeni (i/ili pismeni)
Opis:	Pregledno poznavanje staroindijske i novoindijskih književnosti. Vedska, epska i klasična književnost i njeni rodovi. Buddhistička i jinistička književnost. Stručna književnost. Prakrtska književnost. Novoindijske književnosti. Osnove indijske povijesti: izvori, razdoblja, najznatnije dinastije i države, povijest društva i kulture. Indijske religije i filozofske škole. Umjetnost.

Onaj ispit od prvih dvaju (A) koji se prvi polaže pri stjecanja bakalaureata, ili onaj koji se polaže prije upisa u diplomski studij, ima za uvjet kokokvije svih hindskih seminara.

Onaj ispit od drugih dvaju (B) koji se prvi polaže pri stjecanja bakalaureata, ili onaj koji se polaže prije upisa u diplomski studij, ima za uvjet kokokvije svih sanskrtskih, vedskih i prakrtskih seminara.

C. Završni pismeni rad (ili izborni predmet)

ECTS:	4
Opis:	Tema u dogovoru s mentorom. Rad mora pokazati sposobnost svladavanja nove građe, služenja znanstvenom literaturom, prikazivanja problema, razumijevanja predmeta, preglednog iznošenja podataka i razgovijetnoga izraživanja misli.
Cilj:	Uvođenje u kreativni stručni i znanstveni rad.
	Napomena: Ako student izabere završni pismeni rad na drugome studiju u dvopredmentnome sklopu, ta 4 boda na indologiji može postići izbornim predmetom (ili predmetima) koji će mu donijeti toliko bodova.

Ukupan broj bodova na studiju indologije (u dvopredmetnome sklopu studija): predmeti 96 bodova, završni ispiti 24 boda – ukupno 120 bodova.

3a.3. PLAN PREDDIPLOMSKOGA STUDIJA INDOLOGIJE
(S TABLICOM BODOVNOGA SUSTAVA)

Bodovi po predmetima / seminarima i po semestrima:

I. godina, 1. semestar:	Bodovi:	Sati
Temelji indijske civilizacije 1	2	2
Elementi sanskrtske gramatike 1	5	3
Elementi hindske gramatike s jezičnim vježbama 1	5	5
Zajedničke programske osnove: strani jezik	2	2
Ukupno	14
I. godina, 2. semestar:	Bodovi:	Sati:
Temelji indijske civilizacije 2	2	2
Elementi sanskrtske gramatike 2	5	3
Elementi hindske gramatike s jezičnim vježbama 2	5	5
Zajedničke programske osnove: strani jezik	2	2
Ukupno	14
II. godina, 3. semestar:	Bodovi:	Sati:
Indijski potkontinent u povijestnoj perspektivi 2	2	2
Hindski seminar 1 s jezičnim vježbama 3	4	5
Indijske književnosti 1, 1 sa sanskrtskim seminarom 1	5	4
Uvod u indoeuropsku lingvistiku 1	2	2
Ukupno	13
II. godina, 4. semestar:	Bodovi:	Sati:
Indijski potkontinent u povijesnoj persp. 2	2	2
Hindski seminar 2 s jezičnim vježbama 4	4	5
Indijske književnosti 1, 2 sa sanskritskim seminarom 2	5	4
Uvod u indoeuropsku lingvistiku 2	2	2
Ukupno	13
III. godina, 5. semestar	Bodovi:	Sati:
Indijske religije / Indijska filozofija s vedskim / prakrtskim seminarom 1	5	4
Hindski seminar 3 s jezičnim vježbama 5	4	5
Indijske književnosti 2, 1 sa sanskrtskim seminarom 3	5	4
Ukupno	14
III. godina, 6. semestar	Bodovi:	Sati
Indijske religije / Indijska filozofija s vedskim / prakrtskim seminarom 2	5	4
Hindski seminar 4 s jezičnim vježbama 6	4	5
Indijske književnosti 2, 2 sa sanskrtskim seminarom 4	5	4
Ukupno	14
IV. godina, 7. semestar	Bodovi:	Sati:
Unutrašnji izborni predmet i vedski / prakrtski seminar 1	4	4
Indoiranistički seminar 1	2	2
Hindski seminar 5 s jezičnim vježbama 7	4	5
Indijske književnosti 3, 1 sa sanskrtskim seminarom 5	5	4
Ukupno	15
IV. godina, 8. semestar	Bodovi:	Sati:
Unutrašnji izborni predmet i vedski / prakrtski seminar 2	4	4
Indoiranistički seminar 2	2	2
Hindski seminar 6 s jezičnim vježbama 8	4	5
Indijske književnosti 3, 2 sa sanskrtskim seminarom 6	5	4
Ukupno	13
Završni ispiti:	Bodovi:
Hindski jezik (s klauzurom)	2
Hindska književnost	2
Sanskrt i indoiranistika (s klauzurom)	4
Indijska povijest, kultura i književnosti	4
Završni pismeni rad ili izborni predmet	4
Ukupno bodova	16
Sveukupno bodova:            (2x 13) + (4 x 14) + (2×15) =	112
	+16
Ukupno	128

 

Broj obvezatnih semestralnih ispita: u 1. semestru 2, u 2. semestu 4, u svim ostalim

semestrima po 3.