Dubrovačka međunarodna konferencija o sanskrtskim epovima i purāṇama / Dubrovnik International Conference on the Sanskrit Epics and Purāṇas (DICSEP)

Povijest konferencije

Nakon preliminarnoga sastanka skupine stručnjaka iz svijeta u jeku rata 1994. u Dubrovniku, Prva Dubrovačka međunarodna konferencija o sanskrtskim epovima i purāṇama održala se u kolovozu 1997.

Sve Dubrovačke međunarodne konferencije o sanskrtskim epovima i purāṇama suorganiziraju Odsjek za lingvistiku i orijentalne studije – sada Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije – Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Hrvatsko filozofsko društvo. Održavaju se pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Međunarodni organizacijski odbor čine profesori

Gregory Bailey sa Sveučilišta La Trobe, Melbourne,
James Fitzgerald sa Sveučilišta Brown, Rhode Island,
Mislav Ježić sa Sveučilišta u Zagrebu,
Petteri Koskikallio sa Sveučilišta u Helsinkiu,
Peter Schreiner sa Sveučilišta u Zürichu,
Renate Söhnen-Thieme sa School of Oriental and African Studies, London, i
Christophe Vielle sa Sveučilišta u Louvain-la-Neuve.

Domaći organizacijski odbor čine

Mislav Ježić,
Klara Gönc-Moačanin,
Krešimir Krnic i
Ivan Andrijanić (od 2008.).

Na konferenciji sudjeluju mnogi najistaknutiji znanstvenici iz cijeloga svijeta, među njima i danas najbolji poznavatelji Rāmāyaṇe i Mahābhārate, voditelji velikih epskih projekata iz Europe, Amerike i Japana, purāṇskih projekata iz Europe, Indije, Amerike i Australije, kritički izdavatelji tekstova itd. K tomu se pri svakoj konferenciji omogući i većoj grupi studenata, osobito sa Sveučilišta u Zagrebu, da prisustvuju konferenciji i uživo dožive vrhunska znanstvena predavanja, radionice i rasprave.

Radove konferencije objavljuje na engleskome (s hrvatskim sažetcima) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i distribuira ih širom svijeta. Glavni urednik prvih dvaju svezaka bio je akademik Radoslav Katičić, a slijedećih svezaka Mislav Ježić. Svaki svezak ima i stranoga urednika ili urednike.

Uz predstavljanje tekućih istraživanja u svijetu i vlastitih rezultata pojedinih znanstvenika, svaka konferencija DICSEP ima i posebnu temu godine kojoj je posvećen dio rada. Na prvoj je konferenciji posebna tema glasila Composing a tradition: concepts, techniques and relationships / Stvaranje predaje: pojmovi, umijeća i odnosi. Obrađivali su se pojmovi kao vrijeme, ātman, buddhi u epskoj i purāṇskoj književnosti. Istraživale su se tehnike usmenoga stvaralaštva i redakcije epova, osobito Rāmāyaṇe, te odnosi između stare epsko-purāṇske književnosti i mlađih primjeraka toga književnoga roda, ili između epske i dramske književnosti. Održane su vrlo uspjele radionice o Rāmāyaṇi. Filozofskoga su značaja bile studije o nauci o vremenitosti i sudbini u epovima, o pojmu ātmana u Bhagavadgīti prema Śankari, o pojmu buddhi u Gīti itd.

Druga konferencija održana je u kolovozu 1999. Imala je za temu Stages and Transitions: temporal and historical frameworks in epic and purāṇic literature / Razvojni stupnjevi i prijelazi: vremenski i povijesni okviri u epskoj i purāṇskoj književnosti. Usredotočila se na slojeve tekstova, stupnjeve razvoja mitoloških, religijskih i književnih nazora i njihovih uobličenih izričaja, na prijelazne oblike među stupnjevima, na pojam normativne redakcije epa, te na pripovijedanje povijesti u tekstovima i na izvanjski povijesni kontekst epsko‑purāṇske književnosti. Razmjer zastupljenosti purāṇskih studija na drugoj je konferenciji bitno porastao. Filozofskoga je značaja bila npr. studija o Bāṣkalamantra‑upaniṣadi i Bhagavadgīti.

Treća je konferencija održana u rujnu 2002. Imala je za temu Epics, Khilas, and Purāṇas. Continuities and Ruptures / Epovi, khile i purāṇe: nadovezivanja i prijekidi. Kao jedno od žarišta izabrana je Harivaṃśa, najstarija “pra-purāṇa”, povijest njena teksta i njeni sadržaji. Prinosi sudionika obrađivali su nadovezivanja i prijekide između Veda i sanskrtskih epova, između Mahābhārate i Harivaṃśe, između epova, njihovih khila i purāṇa, i između različitih stupnjeva purāṇske predaje. Osobito je vrijedan pregled odnosa i neprekinutosti predaje od Veda do epova, s prikazom preuzimanih rodoslovlja ili zemljopisnih pojmova. Filozofskoga su značaja studije o Bhagavadgīti i Anugīti u Mahābhārati, o pojmovima yoga i yogin u Harivaṃśi, ili pojmovima pravṛtti i nivṛtti itd.

Četvrta je konferencija održana u rujnu 2005. Imala je za temu Parallels and Comparisons in the Sanskrit Epics and Purāṇas / Usporednice i poredbe među sanskritskim epovima i purāṇama. Pored usporednica među srodnim tekstovima, pomoću kojih su istražena i prava značenja nekih ključnih pojmova kao npr. itihāsa, ili tipologije ponavljanja formula pomoću koje je  (uz metrička mjerila) konačno izlučena “pra-Bhagavadgītā”, obrađivale su se i usporednice i veze između brahmanističkih epova i purāṇa i buddhističke i đinističke književnosti. Održane su vrlo zanimljive radionice o prevođenju i o buddhizmu i Mahābhārati. Filozofskoga su značaja bili prinosi o askezi u Rājadharmaparvanu, o paraboli o visećem čovjeku u Mahābhārati, o Yudhiṣṭhirinim moralnim dilemama u brahmanističkoj i buddhističkoj predaji, o Venkaṭanāthinu djelu Nyāyasiddhāñjana, o semantici duhovnih pojava u Mahābhārati, o pojmu tejas u purāṇama itd.

Peta će se konferencija održati u kolovozu 2008. u Dubrovniku, a imat će za posebnu temu Exchanges between the Sanskrit epic and purāṇic traditions and non-Brahmanical texts and traditions / Razmjene i utjecaji između sanskrtskih epskih i purāṇskih predaja i nebrahmanskih tekstova i predaja. Ta je tema bila potaknuta plodnošću srodnih rasprava na prethodnoj konferenciji.

Uz redoviti prijepodnevni i poslijepodnevni znanstveni program referata i radionica, organizirat će se:

Za DICSEP5 već su prijavljeni svi referenti, voditelji radionica, gosti slušatelji iz svijeta i studenti. Još je moguće samo, uz registraciju, pridružiti se slušateljstvu. Svi će se referati na konferenciji izlagati pred plenarnim sastavom. Svi će sudionici moći prisustvovati i radionicama o razvoju Mahābhārate i o intertekstualnim odnosima između hinduističke i jinističke Harivaṃze. Očekuje se intenzivan i plodan rad kao i na svim dosadašnjim Dubrovačkim međunarodnim konferencijama o sanskrtskim epovima i purāṇama.

Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatsko filozofsko društvo