U sklopu programa popularizacije indologije i azijskih studija općenito započeli smo u suradnji s Hrvatskim filološkim društvom program “Indolozi u pubu” koji se održava u kavani “Darling & Shegrts” na zagrebačkim Ravnicama (Radauševa 9, plato između zgrada)
U organizaciji Odsjeka za azijske studije i Hrvatskog filološkog društva na Filozofskom fakultetu održat će se 17. i 18. listopada konferencija AZIJA U KONTEKSTU: Azija i jezici.
Ovdje možete preuzeti program konferencije i sažetke izlaganja.
Profesor Goran Kardaš zbog bolesti neće održati nastavu u prvom tjednu nastave (1. do 4. listopada).
U Poznańu i Poljskoj održana je četrnaesta konferencija MESIC (Middle European Student Indology Conference). Na ovoj konferenciji koja se u godišnjem ritmu održava naizmjence na tri sveučilišta – u Zagrebu, Poznańu i Wrocławu – ovje je godine sudjelovalo 11 studenata s Katedre za indologiju našeg Odsjeka za azijske studije u pratnji dvoje nastavnika. Na konferenciji su sudjelovali i održali izlaganja Sergej Ivković, Ivana Delić, Karla Barišić, Sara Lončarić, Sven Jozić, Klaudio Krstić, Karmela Kolarić i Ema Krajinović, a kao slušačice sudjelovale su Laura Hanzen, Dora Bičanić i Lea Žampera. U pratnji studenata bili su nastavnici mr. sc. Krešimir Krnic i dr. sc. Meenu Krishna. I bilo je lijepo za nas iz Zagreba biti u publici na ovom izdanju MESIC-a. Naši su se studenti svi odreda pokazali izvrsnima i dostojno predstavili naš Odsjek i Katedru.
Student četvrte godine Sergej Ivković odžao je promišljeno i nadahnuto predavanje o filmskoj obradi klasične Premćandove priče Šahisti (Śatarañj ke khilāṛī) pokazavši kojim se filmskim sredstvima redatelj Satyajit Rai koristio kako bi u novom mediju dodao novu dinemziju i inače sjajnom književnom predlošku.
Doktorandica Ivana Delić u svojem je izlaganju Viaggio all Indie Orientali upoznala sudionike s likom i djelom Ivana Filipa Vezdina, a osobito s njegovim putopisom u kojemu iznosi mnoge do tada nepoznate činjenice o Indiji, a koji Ivana i prevodi u sklopu svoje doktorske disertacije. Od zanimljivijih detalja iz diskusije nakon izlaganja spomenimo raspravu o načelima prevođenja starih tekstova koji u sebi uključuju citate iz drugih jezika.
Student treće godine Sven Jozić u svojem izlaganju The Chinese Theory of the Mutual Relationship Between Heaven and Earth nadahnuto je govorio o učenjima starih kineskih učitelja o odnosu čovjeka i prirode, polazeći od komparativnih istraživanja velikog japanskog filozofa Hajime Nakamure i istražujući veze promatranih učenja s indijskim buddhizmom. Izlaganjem protkanim i poetskim elementima potakao je vrlo pozitivne reakcije slušatelja i zanimljivu diskusiju.
Dvije kolegice koje su nedavno diplomirale indologiju, Sara Lončarić i Karla Barišić održale su izlaganje Implications of Employing Indian Workforce in Croatia and an Empirical Exposition of Circumstances Before and After Employment. Bilo je to izlaganje pravi primjer “primijenjene indolgoje”, vrlo otvoren prikaz toga s čime se indolozi mogu susresti kada na tržištu rada počnu surađivati s agencijama koje dovode strane radnike iz Indije. Od svih izlaganja na skupu ovo je potaklo najviše diskusije i razmjene mišljenja i iskustava.
Student druge godine Klaudio Krstić odabrao je intrigantnu temu Tantric Superfascism in Julius Evola’s “Yoga of Power” i na pregledan način upoznao nas s djelom institucionalno manje poznatog i priznatog talijanskog fillozofa krajnje desne političke orijentacije Juliusa Evole koji je svoje ideje velikim dijelom crpio iz indijske tradicije. Unatoč zahtjevnosti teme kolega Krstić je jasno pokazao kako treba izgledati nepristrano akademsko izlaganje i potaknuo niz pitanja iz publike.
Studentica diplomskog studija Karmela Kolarić u svome je izlaganju Yasodharā’s Apadāna dala odličan pregled literature u kojoj se spominje Buddhina pomajka, osobito onog dijela buddhističog kanona u kojemu postoji tekst izričito posvećen Yasodāri i njenim časnim djelima. Osvrćući se i na “autohagiografiju” kao žanr kolegica Kolarić je jasno pokazala kako su se naši studenti sposobni upustiti i u usko specijalizirane teme koje nisu toliko istaknut dio samog studijskog programa.
Konferenciju je završila naša studentica četvrte godine Ema Krajinović izlaganjem Aniconism and the Creation of the Human Image of the Buddha. Objedinjujući u izlaganju svoje znanje iz povijesti umjetnosti i ono iz indoloških, osobito buddhističkih tema, Ema je jasno izložila moguće teorije o skulpturnim i reljefnim prikazima u kojima se Buddha ne prikazuje likom nego nekim simbolom.
Izlaganja svih naših studenata bila su izvrsno pripremljena i jednako dobro izvedena, na sjajnom engleskom i uz primjerenu uporabu tehnike. Hvala svim studentima koji su odlično izlagali pokazujući svoju predanost indološkom radu i istovremeno predstaviviši naš Odsjek i Katedru u najboljem mogućem svjetlu.
MESIC se još jednom pokazao kao vrijedna inicijativa i dobro promišljena platforma za razmjenu iskustava i znanja koja pruža studentima indologije iz više zemalja priliku da zakorače u ozbiljniji akademski život i upute se u teme kojima se bave njihovi kolege s drugih sveučilišta. Sljedeće godine Wrocław, a potom opet Zagreb.
Uz studente koji su izlagali i kolegice Laura Hanzen, Dora Bičanić i Lea Žampera koje su na konferenciji sudjelovale kao slušačice sklopile su vrijedne kontakte s kolegama Poljske, Njemačke i Mađarske.
Kolege sa Sveučilišta Adam Mickiewicz u Poznańu i ovaj su put sjajno organizirali konferenciju i ugostili studente iz Varšave, Wrocława, Budimpešte, Krakova i Zagreba.
S velikom tugom javljamo da je naša draga i dugogodišnja profesorica na Katedri za indologiju Odsjeka za azijske studije, prof.dr. sc. Zdravka Matišić preminula u subotu 13. travnja. 2024. u 80. godini života.
Profesorica Zdravka Matišić rođena je u Travniku, BiH, 1944 godine. Cijeli svoj radni vijek provela je na Katedri za indologiju na Odsjeku za orijentalne studije i hungarologiju (kasnije Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije i od nedavno Odsjek za azijske studije) na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Bavila se prevođenjem sa sanskrta (Pañcatantra, 1980), sanskrtskom književnošću i novoindijskim književnostima, sociolingvistikom, te lingvističkim i gramatičkim ustrojem hindskoga jezika, čemu je posvećena i njezina knjiga Elementi hindske gramatike (1996, drugo, prošireno, izdanje 2021), jedini priručnik za hindski na hrvatskome. Istraživala je i povijest orijentalistike, osobito doprinose hrvatskih misionara u Indiji (Indije i Tibet Nikole Ratkaja, s M. Križmanom, 2002; Radost, strah, predanost: prilozi za biografiju Ivana Filipa Vesdina, 2007).
Posljednji ispraćaj profesorice Zdravke Matišić bit će na Mirogoju (krematorij) u četvrtak, 18. travnja 2024 u 13 i 20 sati.
Department of Indology and Far Eastern Studies, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb and Embassy of India
are inviting you to a scheduled Zoom meeting
भारतविद्या और सुदूर पूर्वी अध्ययन विभाग, मानविकी और समाज विज्ञान संकाय, ज़ाग्रेब विश्वविद्यालय और भारतीय दूतावास, ज़ाग्रेब
आपको निर्धारित ज़ूम संगोष्ठी के लिए सादर आमंत्रित करते हैं।
Topic / विषय : Hindi in the global scenario/ वैश्विक पटल पर हिन्दी
Time/ समय : Mar 29, 2021 10:00 Sarajevo, Skopje, Zagreb, CET :13:30, IST ( २९ मार्च २०२१ प्रातः १० बजे मध्य यूरोपीय समय; अपराह्न १३:३० भारतीय समय)
Join Zoom Meeting नीचे दिए गए लिंक से ज़ूम संगोष्ठी में जुड़िये –
https://zoom.us/j/93050554485?pwd=enV2a2R0RnFURWppeXVQaEY0SndHZz09
Meeting ID / संगोष्ठी की पहचान संख्या : 930 5055 4485
Passcode/ सांकेतिक संख्या : 257697
U utorak 26. 5. Dr Shobhana Radhakrishna održat će predavanje
Predavanje će se održati od 11:30 sati putem platforme Google Meet na adresi:
meet.google.com/nnq-ontp-eoi
Predavanje je otvorenog tipa odnosno svi studenti i nastavnici mogu mu slobodno pristupiti, a poveznicu možete poslati i drugima za koje mislite da bi bili zainteresirani.
Svim nastavnicima i studentima indologije, prijateljima Odsjeka i svim kolegama na Fakultetu s velikim osjećajem gubitka i s tugom u srcu javljamo tužnu vijest da nas je u srijedu 9. 10. nakon duge bolesti napustila naša draga kolegica mr. sc. Klara Gönc Moačanin. Ispraćaj naše Klare bit će u četvrtak, 17. 10. u 14.30 sati na zagrebačkom Krematoriju.
Važno: ispiti zakazani za 29. 8. pomaknuti su na 27. 8. u isto vrijeme. Molim studente koji su namjeravali doći na ispite 29. 8. da dođu 27., a oni koji ne mogu neka prijave slijedeći rok.
Temelji indijske civilizacije (1 i 2) – 27. 8., 3. 9., 10. 9. u 11:45, A-128
Sanskrtski seminar epski 1-4: 27. 8., 5. 9., 12. 9. u 12:30, A-128
Viši hindski seminar 1-4: 27. 8., 5. 9., 12. 9. u 14:00, A-205
Sanskrtski seminar niži 1 i 2: 27. 8., 5. 9., 12. 9. u 15:30, A-217
Molim studente da se svakako na vrijeme prijave preko studomata, a ako ne mogu da mi pošalju mail s najavom dolaska na ispit. (K. Krnic)
Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obavještava kolege, prijatelje, bivše i sadašnje studente da je u subotu 10. kolovoza 2019. preminuo akademik Radoslav Katičić, osnivač studija indologije i opće lingvistike te dugogodišnji pročelnik Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne
studije.
Sprovod akademika Katičića održat će se u četvrtak 29. kolovoza u 14:10
sati na groblju Mirogoj.
Akademik Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930.) bio je vodeći hrvatski filolog
i jezikoslovac, autor dvadesetak knjiga i mnoštva članaka iz klasične
filologije, indoeuropeistike, slavistike, kroatistike, paleobalkanistike,
sintakse, povijesti hrvatskoga jezika i teorijske lingvistike. Bio je i
mentor velikom broju hrvatskih jezikoslovaca, učitelj čija su predavanja
nadahnjivala generacije studenata i doktoranada.
Od svog dolaska na Filozofski fakultet u Zagrebu 1958. (asistent 1958.,
docent 1961., izvanredni profesor 1966., redoviti profesor 1972.) bio je
pročelnik tek osnovanog Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije
sve do odlaska na slavističku katedru bečkoga sveučilišta godine 1977. Od
samoga početka akademik je Katičić organizirao studij opće lingvistike i
studij indologije u skladu sa suvremenim jezikoslovnim i indološkim
strujanjima, a novi je lingvistički program uveo 1976. godine, koji se, s
manjim izmjenama, ponajprije organizacijskima, održao do 1996. godine.
Uveo je dva proseminara (općelingvistički i indoeuropeistički), kroz sve
četiri godine različite lingvističke opise (fonološki, morfološki,
sintaktički i semantički), kao i općelingvističke i indoeuropeističke
predmete.